U tekstovima objavljenim u ovom petotomnom izdanju jasno se izdvaja ideja vodilja koja odražava postupnu evoluciju misli Rodolfa Arčibalda Rajsa tokom njegovog života u Lozani i razjašnjava kako je ljude od autoriteta ubedio da kriminalistiku uvrste u akademsku nastavu. Njen univerzalni cilj suštinski je primenljivost u praksi: povecati kapacitete policije i sudstva kako bi ispunili zadatke, oslanjajuci se na naučna dostignuca. Ovi izabrani radovi, zahvaljujuci izvrsnom izboru nekoliko članaka prevedenih na srpski jezik, takode oslikavaju kontinuitet izmedu Rajsovog života u Lozani i onog u Srbiji, u kontekstu naučne policije – naučno zasnovanih policijskih tehnika, koje se stalno proširuju. Reč je o sveobuhvatnoj koncepciji policijske delatnosti (eng. policing), koja dosledno integriše tehničke inovacije njegove epohe. U Školi kriminalističkih nauka na Univerzitetu u Lozani koristimo tu prednost što možemo da iz prve ruke sagledamo Rajsov razvojni put, koji mu je omogucio da na kraju ostvari cilj. Skoro svako od nas poznaje nekoga ko je bio u neposrednom kontaktu s Rajsovim kolegama dok je živeo u Lozani i ko nam je ispričao neke pojedinosti iz njegovog života. Tako sam i ja imao tu čast da trecem direktoru Instituta, Žaku Matjeu (Jacques Mathyer), pomažem u tehničkom smislu u digitalizaciji teksta njegove knjige o Rajsu i osnivanju Instituta za naučnu policiju (Mathyer, 2001). On mi je detaljno pričao o njegovim istraživanjima, susretima, životu na Institutu i hipotezama k